{"id":756,"date":"2026-02-13T20:41:06","date_gmt":"2026-02-13T20:41:06","guid":{"rendered":"http:\/\/127.0.0.1:8888\/webshopcrorec\/?p=756"},"modified":"2026-02-13T21:16:13","modified_gmt":"2026-02-13T21:16:13","slug":"oliver-dragojevic","status":"publish","type":"artist","link":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/?artist=oliver-dragojevic","title":{"rendered":"OLIVER DRAGOJEVI\u0106"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Kao \u0161to je Miljenko Smoje svojim Malim<\/em> i Velim mistom<\/em> u literarnom i televizijskom smislu proslavio Dalmaciju i Split, tako je i Oliver Dragojevi\u0107 u glazbenom svijetu na najoriginalniji na\u010din naj\u0161iroj publici pribli\u017eio senzibilitet dalmatinske, ali i mediteranske glazbe. Njih dvojica susreli su se jednom \u2013 Smoje je napisao scenarij za film Roko i Cicibela<\/em>, u kojem su glavne uloge tuma\u010dili Boris Dvornik i Semka Sokolovi\u0107-Bertok, dok je Oliver sjetni i tragi\u010dni zavr\u0161etak poznatih splitskih ljubavnika opjevao u pjesmi \u010ca je \u017eivot vengo fanta\u017eija<\/em>, na stihove Mom\u010dila Popadi\u0107a i glazbu Zdenka Runji\u0107a.<\/p>\n

Oliver Dragojevi\u0107 ro\u0111en je 7. prosinca 1947. godine, a njegova glazbena \u201efanta\u017eija\u201c zapo\u010dinje ve\u0107 u petoj godini \u017eivota, kada u ruke uzima usnu harmoniku, svoj prvi instrument. Od tada do danas pro\u0161lo je vi\u0161e od pola stolje\u0107a, a \u010darolija njegove pjesme ne samo da nije oslabila, nego i dalje traje jednakim sjajem. Po\u010detak, kao i kod svakog autenti\u010dnog umjetnika, nije bio lagan. Kao \u0161to vino mora dozrijevati da bi pokazalo puninu okusa, tako je i mali \u201eo\u010dalinko\u201c morao pro\u0107i dug put da bi izrastao u ono \u0161to \u0107e kasnije postati \u2013 \u201ekozmi\u010dki Dalmatinac\u201c.<\/p>\n

Glazbeni put zapo\u010dinje 1964. godine sviraju\u0107i u grupi Batali, a ve\u0107 1967. nastupa na Splitskom festivalu s pjesmom Picaferaj<\/em>. Iako tada bez ve\u0107eg festivalskog uspjeha, taj nastup pokazat \u0107e se presudnim. Slijedi razdoblje \u201epe\u010denja zanata\u201c \u2013 nastupi po zapadnoeuropskim klubovima, kratka suradnja s Dubrova\u010dkim trubadurima te, 1973. godine, priklju\u010denje grupi More, u kojoj je pjevala i Meri Cetini\u0107.<\/p>\n

Pjesma Picaferaj<\/em> s vremenom je postala evergreen, ali njezina najve\u0107a va\u017enost le\u017ei u \u010dinjenici da je njome zapo\u010dela suradnja Olivera Dragojevi\u0107a i Zdenka Runji\u0107a. Kako je Oliver sam znao re\u0107i, bili su i susjedi, pa je ta suradnja bila gotovo neminovna. Iz tog \u201edobrosusjedskog\u201c odnosa nastao je opus nemjerljive umjetni\u010dke vrijednosti. Izme\u0111u 1975. i 1980. godine tandem Dragojevi\u0107 \u2013 Runji\u0107 obilje\u017eio je glazbenu scenu pjesmama Skalinada<\/em>, Malinkonija<\/em>, Oprosti mi, pape<\/em>, Molitva za Magdalenu<\/em>, Vjeruj u ljubav<\/em>, a 1975. godine dosegnuli su estradne visine pjesmom Galeb i ja<\/em>, prvi put izvedenom na Splitskom festivalu.<\/p>\n

Pri\u010da o nastanku Galeba i ja<\/em> postala je antologijska. Zdenko Runji\u0107, kako je zabilje\u017eio novinar Zlatko Gall, opisao je pjesmu kao rezultat \u010distog nadahnu\u0107a, posebnog stanja duha. Kada je Oliver \u010duo skladbu, samo je rekao: \u201eMa, kakav Omi\u0161! Ovo ja pjevam!\u201c \u2013 i nije promijenio niti jednu notu.<\/p>\n

Govore\u0107i o svom glazbenom izrazu, Oliver je \u010desto isticao kako su sve njegove pjesme pro\u017eete dalmatinskim ugo\u0111ajem. Taj spoj belkanta, klapske pjesme i \u0161ansone najbolje se \u010duje u pjesmama poput Piva klapa ispo\u2019 volta<\/em>. Miljenko Smoje jednom je zapisao kako se Split i Dalmacija vi\u0161e ne mogu zamisliti bez galebova, skalinada, mirisa Mediterana, \u0160olte, Nadaline \u2013 i bez Oliverove pjesme.<\/p>\n

Velik dio tajne uspjeha Olivera i Runji\u0107a le\u017ei i u izboru autora. Posebno mjesto zauzimaju tekstovi nastali na otocima. Jak\u0161a Fiamengo, Komi\u017eanin i pjesnik, napisao je neke od najljep\u0161ih Oliverovih pjesama: Nadalina<\/em>, Piva klapa ispo\u2019 volta<\/em>, Karoca gre<\/em>, Ni\u0161ta nova<\/em>, Ostavljam te samu<\/em>. Neizostavno ime tog razdoblja je i Mom\u010dilo Popadi\u0107, autor pjesama \u010ca je \u017eivot vengo fanta\u017eija<\/em>, Oprosti mi, pape<\/em>, Li\u0161ina<\/em> i Svoju zvizdu slidin<\/em>.<\/p>\n

Olivera \u010desto nazivaju \u201ekozmi\u010dkim Dalmatincem\u201c jer se njegove pjesme neprimjetno uvuku u uho i srce, povezuju\u0107i slu\u0161atelja s emocijom autora. Upravo u toj univerzalnosti le\u017ei njegova najve\u0107a snaga. Iako je osvojio gotovo sve najva\u017enije festivalske i diskografske nagrade, posebnu simboliku ima njegova izvedba Gibonnijeve Cesarice<\/em> na prvoj dodjeli Porina 1994. godine. Tom je pjesmom potvrdio da ne\u0107e ostati pjeva\u010d jednog vremena, nego umjetnik \u010diji \u0107e izri\u010daj trajati i biti blizak i mla\u0111im generacijama.<\/p>\n

U novom tisu\u0107lje\u0107u Oliver se okre\u0107e novim autorima i objavljuje albume Dvi, tri ri\u010di<\/em>, Trag u beskraju<\/em> i Vridilo je<\/em>. Suradnju ostvaruje s Marijanom Banom i Tomislavom Mrdulja\u0161em (Je\u0161ka od ljubavi<\/em>), Harijem Ron\u010devi\u0107em (Moj lipi an\u0111ele<\/em>), Leom Deklevom (Vridilo je<\/em>), a najintenzivnije s Jurom Mayom Stani\u0107em, autorom pjesama Tko sam ja da ti sudim<\/em>, Pismo moja<\/em> i Ajde zbogom<\/em>.<\/p>\n

Iako je bio na sceni gotovo cijeli \u017eivot, Oliver Dragojevi\u0107 nikada nije razmi\u0161ljao o pjeva\u010dkoj mirovini. \u017divot bez pjesme za njega nije bio zamisliv. U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju<\/em>, na pitanje koliko jo\u0161 planira pjevati i nastupati, odgovorio je:<\/p>\n

\u201eOnoliko koliko \u0107u i \u017eivit, ma dok mogu govorit, mogu i pjevat. Mogu oti\u0107 u penziju, ali \u0107u pjevat i dalje. Bolje pjevam nego govorim.\u201c<\/p>\n

Oliver Dragojevi\u0107 preminuo je 29. srpnja 2018. godine u 71. godini \u017eivota, nakon kratke i te\u0161ke bolesti. Iste godine posthumno mu je dodijeljena nagrada Porin za \u017eivotno djelo, \u010dime je potvr\u0111en njegov status jedne od najve\u0107ih legendi hrvatske glazbene scene. U njegovu spomen, od 2019. godine u Veloj Luci na otoku Kor\u010duli odr\u017eava se glazbeno-umjetni\u010dka manifestacija Trag u beskraju<\/em>, koja svake godine okuplja glazbenike i po\u0161tovatelje njegova djela, \u010duvaju\u0107i trajnu uspomenu na umjetnika \u010dija je pjesma postala dio kolektivne memorije. U planu je i otvorenje muzeja posve\u0107enog njegovu \u017eivotu i opusu, koji \u0107e javnosti omogu\u0107iti dublji uvid u bogato naslje\u0111e Olivera Dragojevi\u0107a.<\/p>\n<\/p><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to je Miljenko Smoje svojim Malim i Velim mistom u literarnom i televizijskom smislu proslavio Dalmaciju i Split, tako je i Oliver Dragojevi\u0107 u glazbenom svijetu na najoriginalniji na\u010din naj\u0161iroj publici pribli\u017eio senzibilitet dalmatinske, ali i mediteranske glazbe. Njih dvojica susreli su se jednom \u2013 Smoje je napisao scenarij za film Roko i Cicibela, […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2729,"template":"","class_list":["post-756","artist","type-artist","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/artist\/756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/artist"}],"about":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/artist"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}