{"id":984,"date":"2026-02-13T20:41:44","date_gmt":"2026-02-13T20:41:44","guid":{"rendered":"http:\/\/127.0.0.1:8888\/webshopcrorec\/?p=984"},"modified":"2026-02-13T21:16:34","modified_gmt":"2026-02-13T21:16:34","slug":"tereza-kesovija","status":"publish","type":"artist","link":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/?artist=tereza-kesovija","title":{"rendered":"TEREZA KESOVIJA"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Da nije Tereze Kesovije, diskografija, koncertna aktivnost, kulturna politika, pa \u010dak ni tehnologija na ovim prostorima ne bi bila ovakva kakvu je danas poznajemo. Zbog nje su se kupovali prvi televizori EI Ni\u0161a, kako bi ljubitelji njezinoga glasa mogli vidjeti Terezu na rijetkim zabavno glazbenim emisijama ili prijenosima festivala jedinoga TV programa. Zbog nje su se nabavljali Iskrini gramofoni da se na njima bjesomu\u010dno vrti Larina pjesma ili neki drugi Terezin singl i zbog nje su organizatori koncerata morali nabavljati sve kvalitetniju opremu kako bi zadovoljili svjetske standarde koji su se dosegli u Francuskoj. Ondje je vi\u0161ekratno bez problema rasprodala nastupe u uglednim dvoranama Bobino i L\u2019Olympia, objavljuju\u0107i longplejke u zlatnim nakladama mnogo prije nego \u0161to je na ovim prostorima Grupa 220 zaorala put long playu kao klju\u010dnom formatu do\u017eivljavanja suvremene glazbe. Pjevala je u Olympiji zajedno s Georgesom Brassensom, Jacquesom Brelom i Johnnyjem Hallydayem. Jedna je od rijetkih izvo\u0111a\u010dica koja je na Eurosongu nastupila za dvije zemlje \u2013 za Monako i za Jugoslaviju. Rasprodala je koncerte ne samo u Francuskoj, nego i u Sovjetskom Savezu, \u0160panjolskoj, Kanadi, Rumunjskoj, Peruu, SAD-u, stigla je i do Teherana i Bejruta. Objavila je hit-album s Mirom Ungarom na njema\u010dkom jeziku. I sve to samo u \u0161ezdesetima. Kasnije fokusiranje na domicilno tr\u017ei\u0161te nije poremetilo njezin zvjezdani status u Francuskoj \u2013 ondje je 2007. odr\u017eala novi trijumfalan koncert u L\u2019Olympiji, a 2002. godine je veliki Michel Legrand bio njezin gost na nastupu u Dubrovniku.<\/p>\n

Ro\u0111ena kao Ana Kesovija (ro\u0111ena je na Dan sv. Tereze, pa joj je pridodano i to ime), Tereza je sviraju\u0107i flautu u srednjoj glazbenoj \u0161koli u Dubrovniku ostvarila 1958. pobjedu na natjecanju mladih glazbenika u Ljubljani \u0161to joj je otvorilo vrata zagreba\u010dkog Konzervatorija. Istodobno je svirala u gradskom orkestru i pjevala u gradskom radijskom zboru. Tijekom ljeta 1959. povremeno nastupa kao pjeva\u010dica Dubrova\u010dkih trubadura, a te godine prijavljuje se u zagreba\u010dkom Varijetu na priredbu Prvi pljesak. Godinu dana kasnije je na Beogradskom prole\u0107u debitirala s pjesmom Svi\u0111a\u0161 mi se. Na Opatiji \u201861 pjevala je pjesme Plavi nokturno (u alternaciji sa Senkom Veletanli\u0107) i O\u010di (u alternaciji s Gabi Novak); druga skladba osvojila je prvu nagradu stru\u010dnog \u017eirija i tako je po\u010dela nezaustavljiva niska uspjeha Tereze Kesovije, niska koja traje do danas.<\/p>\n

Velik dio repertoara Tereze Kesovije \u010dine prepjevi, osobito aktualni u \u0161ezdesetima: Tereza je pjevala skladbe Ennia Morriconea, Charlieja Chaplina, Mauricea Jarrea i drugih na hrvatskom jeziku, a praksu nije napu\u0161tala tijekom cijele karijere. Prepjev jedne pjesme osigurao joj je i svjetsku slavu. Larina tema iz filma Doktor \u017divago (nema je na soundtracku iz filma, samo su fragmenti kori\u0161teni u drugim glazbenim motivima) nadgra\u0111ena je stihovima Paula Francisa Webstera za skladbu Somewhere My Love koju je otpjevala Terezina vr\u0161njakinja Connie Francis. No, Terezina verzija na francuskom jeziku polu\u010dila je globalni uspjeh kao i engleska verzija. Kasnije je snimila i uspje\u0161nicu na hrvatskom jeziku (Larina pjesma). Ta joj je pjesma omogu\u0107ila da zauvijek osvoji Francusku, u koju je stigla u sije\u010dnju 1965. Samo pola godina ranije obilje\u017eila je Splitski festival sa skladbom koju je otpjevala u dru\u0161tvu Tonija Kljakovi\u0107a. Nima Splita do Splita je pjesma koja predstavlja himnu tog festivala koji i danas gradi renome upravo zahvaljuju\u0107i nastupima velikana kao \u0161to je Tereza Kesovija. Uostalom, 1969. godine otpjevala je jo\u0161 jedan od svojih evergreena \u2013 Nono, moj dobri nono, a alternativnu verziju otpjevao je jedan od najve\u0107ih talijanskih pjeva\u010da Claudio Villa (Il Tuo
\nMondo). Split singl s tom pjesmom (na drugoj A strani nalazila se skladba Vice Vukova Finili su, Mare, bali) prodan je u vi\u0161e od 150.000 kopija. Pjesma je o\u010dekivano trijumfirala na Splitskom festivalu, a Terezi \u0107e to postati uobi\u010dajena praksa. Ne \u010dudi, stoga, \u0161to je realizirala \u010dak dvije kompilacije s nazivom Moja splitska ljeta gdje je skupila uspje\u0161nice iz Splita.<\/p>\n

Nakon serije globalnih uspjeha, Tereza se po\u010detkom sedamdesetih vi\u0161e usmjerava na doma\u0107u karijeru, premda ne zanemaruje ni zvjezdani status u inozemstvu. Tako je 1972. drugi put nastupila na Eurosongu s pjesmom Muzika i ti osvojiv\u0161i deveto mjesto, a nastupa i u Bugarskoj, na festivalu Golden Orpheum. Tim povodom, diskografska ku\u0107a Balkanton snima nastupe najve\u0107ih zvijezda festivala \u2013 Tereze Kesovije i Julia Iglesiasa. Osim kolekcije doma\u0107ih i inozemnih singlova po\u010dinje nizati i izvrsne albume, a 1976. album Stare ljubavi snimila je u studiju Abbey Road u Londonu. Od 1974. do 1979. \u0161est godina zaredom Tereza Kesovija bila je progla\u0161avana za najbolju pjeva\u010dicu biv\u0161e Jugoslavije. Pobjede na festivalima, zlatne i platinaste naklade singlova i albuma, rasprodani koncerti svugdje gdje nastupa i ugled na svim razinama definitivno je ustoli\u010dio Terezu kao jednu od ikona suvremene europske glazbe.<\/p>\n

Po\u010detkom osamdesetih uspijeva osam dana zaredom rasprodati zagreba\u010dku dvoranu Vatroslav Lisinski, a u to doba nije imala nijedno novo izdanje koje je moglo biti mamac da se do\u0111e na koncert. Nastavlja s inozemnim turnejama, pa nastupa u Peruu, Finskoj, \u0160vedskoj, Kanadi i SAD-u, a u \u017denevi, na koncertu UNICEF-a nastupa s velikim glumcem Richardom Burtonom. Vra\u0107a se i u Pariz, u Olympiju gdje 1988. snima live album, koji predstavlja jedno od klju\u010dnih mjesta njezine diskografije. Na tridesetom Splitskom festivalu osvaja nagradu kao najuspje\u0161nija pjeva\u010dica tog festivala svih vremena. Za deset godina, \u010ditatelji Ve\u010dernjeg lista dodijelit \u0107e joj titulu Pjeva\u010dice stolje\u0107a.<\/p>\n

Nagrade \u0107e se neprestano dodjeljivati jer fantasti\u010dna interpretacija Tereze Kesovije s godinama nije gubila na uvjerljivosti. \u0160tovi\u0161e, ona je i dalje \u0161irila svoje horizonte, pa je tako gostovala i na albumu makedonskog glazbenika Gare Tavitjana, bubnjara Leba i soli, otpjevav\u0161i tradicionalnu pjesmu Kale\u0161, bre An\u0111o. S tom pjesmom zaokru\u017eila je niz od deset izvornih jezika na kojima je interpretirala svoje skladbe; o hrvatskim narje\u010djima da se i ne govori\u2026 \u0160tovi\u0161e, u povodu 20 godina makedonske nezavisnosti, Tereza je pjevala pred 70.000 ljudi na stadionu Vardara u Skopju. Terezini uspjesi zaista su impresivni, a popis njezinih hitova i zimzelenih pjesama je nepregledan. Uistinu, biti vi\u0161e od 50 godina u samome glazbenom vrhu predstavlja \u017eestok ritam koji ne prestaje. Da je tomu tako, dokazuju njezini vjerni obo\u017eavatelji koji ne\u0107e propustiti nijedan koncert svoje heroine. Tereza ima svoje vjerne fanove koji se s njom pakiraju i putuju od koncerta do koncerta.<\/p>\n

Ljubav prema svojem Dubrovniku i rodnim Konavlima uvijek je isticala, pa osim doprinosa na razli\u010ditim dubrova\u010dkim festama bilje\u017ei i nekoliko pjesama u kojima veli\u010da ljepotu kraja kome je ostala vjerna. U suradnji s \u0110elom Jusi\u0107em, skladateljem koji potpisuje najve\u0107i broj pjesama iz njezina repertoara, ljubav prema Dubrovniku kroz pjesmu \u017eivjet \u0107e vje\u010dno.
\nPremda se Tereza udoma\u0107ila na ovim prostorima, sigurno je da i izvan glazbenih okvira njezina biografija ima zanimljivih trenutaka, od \u010dinjenice da je imala i jednu filmsku ulogu (Gospo\u0111ica, po istoimenom romanu) do toga da je napisala autobiografiju. Pa ipak, Terezin \u017eivot je glazba, kojoj se potpuno prepustila, na na\u0161u sre\u0107u i zahvalnost.<\/p>\n<\/p><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da nije Tereze Kesovije, diskografija, koncertna aktivnost, kulturna politika, pa \u010dak ni tehnologija na ovim prostorima ne bi bila ovakva kakvu je danas poznajemo. Zbog nje su se kupovali prvi televizori EI Ni\u0161a, kako bi ljubitelji njezinoga glasa mogli vidjeti Terezu na rijetkim zabavno glazbenim emisijama ili prijenosima festivala jedinoga TV programa. Zbog nje su […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2737,"template":"","class_list":["post-984","artist","type-artist","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/artist\/984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/artist"}],"about":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/artist"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crorec.poslovnaspajalica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}